U petak 30. listopada 2015. godine beli??anski dragovoljci odr?ali su sedmo dru?enje sa duhovnikom fra Marinom Matan?i?em. Susretu je prethodila sveta misa, a potom i tematski sastanak. ?to slavimo na blagdan Svih svetih, a ?to na Du?ni dan bila je tema sastanka?

Na blagdan Svih svetih, 1. studenog slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu progla?eni svetima, ali su svojim ?ivotom ostvarili ideal kr??anskog ?ivota te su njihove du?e u?le u kraljevstvo Bo?je. Ovaj dan Crkva je odredila kako bi mogli moliti za sve znane i neznane, poznate i nepoznate bla?ene i svete.
2. studenog na Du?ni dan sje?amo se svih svojih dragih pokojnika, pohodimo groblja i grobove, te se molitvom za du?e umrlih i paljenjem svije?a prisje?amo svojih najmilijih. To je izraz kr??anske nade i vjere u zagrobni ?ivot.
Dragovoljci su sa odu?evljenjem pratili fra Marinova promi?ljanja o ovim velim blagdanima, a nakon uvodnog dijela usljedilo je dru?enje i razgovori, kako o samoj temi sastanka, tako i o mnogim drugim pitanjima koja povezuju dragovoljce i duhovnost.
Nemogu?e je izdvojiti neki odre?eni dio Marinova izlaganja, a da pritom su?tina misli ne bude okrnjena, stoga u cijelosti pod vi?e mo?ete pogledati tekst sa Sedmih susreta dragovoljaca i fra Marina.
...
Sedmi susreti dragovoljaca i fra Marina - 30. listopada 2015.
UVOD
(Matej 5:1-10)
Ugledav?i mno?tvo, uzi?e na goru. I kad sjede, pristupe mu u?enici.
On progovori i stane ih nau?avati:
Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago o?alo??enima: oni ?e se utje?iti!
Blago krotkima: oni ?e ba?tiniti zemlju!
Blago gladnima i ?ednima pravednosti: oni ?e se nasititi!
Blago milosrdnima: oni ?e zadobiti milosr?e!
Blago ?istima srcem: oni ?e Boga gledati!
Blago mirotvorcima: oni ?e se sinovima Bo?jim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!
IZLAGANJE FRA MARINA
Na svetkovinu svih svetih liturgija svete Crkve nudi nam na razmi?ljanje tekst u kojem se uop?e ne govori o svetosti na na?in na koji smo navikli razumijevati svetost na koju Bog poziva svoj narod jo? od Staroga saveza. Istina, u evan?eoskom tekstu koji smo ?uli Isus pou?ava svoje u?enike bla?enome ?ivotu, to jest prije svega tje?i i hrabri pojedince koji na ovoj zemlji trpe, te mi tek u svjetlu svetkovine zaklju?ujemo da je njegov navje?taj bla?enstava poziv na put svetosti dostupan svim ljudima, a po kojem se jedinom dolazi do istinske sre?e. Kao ?to je ovaj tekst o bla?enstvima po?etak Isusova Govora na gori kojim navije?ta novi ?ivot, tako je govor o bla?enstvima po?etak svetosti i uvod u pravi ?ivot ve? ovdje na zemlji, a koji ?e biti okrunjen puninom u njegovu kraljevstvu.
Me?utim, malo tko bi se, ne samo od Isusovih suvremenika, nego i od na?ih, slo?io s tim na?inom koji Isus promi?e kao put svetosti, to jest bla?ena ?ivota, jer malo tko smatra da bi se moglo u situacijama koje je Isus naveo govoriti o ikakvome bla?enstvu. ?ak ?tovi?e, po sili svoje naravi ve?ina ljudi bje?i iz odnosa i situacija koje je Isus nazvao bla?enima, a mi bismo ih nazvali situacijama svetosti. Prema kategorijama ovoga svijeta, svet, ic jest bla?en ?ivot kojemu ljudi te?e, sastojao bi se u ljudskim i zemaljskim sadr?ajima koji ?ovjeku pru?aju sre?u i zadovoljstvo, te ga kao takvoga ?ine ispunjenim. Zato danas, sukladno tome, jedni obe?avaju ?ovjeku bla?en ili sretan ?ivot u razvijanju razumske spoznaje i odre?ene vrste znanja, dok drugi ?ovjeka ?ele usre?iti i obdariti bla?enstvom time ?to mu nude zemaljska dobra i u?itke. No sre?a koja se ostvaruje na taj ljudski na?in, a ?ega smo svi svjesni, ipak je prolazna i kratkotrajna, te nas ne ispunja istinskim osje?ajem zadovoljstva, bla?enstva i punine, kao ?to nas mo?e ispuniti ?ivot utemeljen na vrijednostima koje nam je ponudio na? Gospodin.
Doista, istinski nas mo?e ispuniti i dovesti u potpuno bla?enstvo samo ?ivot koji ne zanemaruje bitno, to jest ne prezire stvarne me?uljudske vrijednosti kao ?to su dobrota, su?ut, pravednost, milosr?e, istinoljubivost. Da nije onih koji su spremni na evan?eoski na?in darivati se drugima, staviti u prvi plan dobro ?ovjeka kao takvoga, misle?i na dobro osobe a ne poistovje?uju?i dobro s materijalnim interesom, ljudski ?ivot bi doista bio li?en najve?eg bogatstva. Zato je Isusova rije? s jedne strane kritika onih koji su uvjereni da se sre?a i bolja budu?nost ostvaruje uve?avanjem bogatstva, mo?i, zemaljskih posjeda i zemaljske radosti, a s druge strane je poticaj onima koji vide da se prava sre?a i budu?nost dru?tva, pojedinca i naroda, ostvaruje uve?anjem ?isto?e srca, dobrote, pravednosti i milosr?a. Dok ?emo slaviti svetkovinu Svih svetih dr?imo da su mnoga na?a bezimena bra?a ?ivjela sukladno Isusovoj rije?i, te su nam svojim ?ivotom do sada prenijeli iste evan?eoske vrijednosti za koje se danas mi trebamo boriti. ?vrstom vjerom znamo da ih je Gospodin obdario slavom nebeskom jer su na zemlji slijedili put njegovih bla?enstava, a ne ljudske blagodati. I nama danas koji se nalazimo pred istim izazovom oni su nam poticaj i primjer, jer uvijek ostaju iste okolnosti ?ivota i isti izazovi pred svakim ?ovjekom i nara?tajem. Njihov ?ivot nam je svjedo?anstvo i jamstvo da se mo?e izabirati evan?eoske vrijednosti i da se mo?e u njima prona?i smisao ve? za ovoga ?ivota, ma kako bilo te?ko i zahtjevno ?ivjeti prema njima. Oni su svjedoci da nas vjernosti Isusovoj neprolaznoj i neponovljivoj rije?i ?ini bla?enima, te nam jam?i i onaj vje?ni i neprolazni ?ivot. Iz njihova primjera i??itavamo da Bog nikome ne uskra?uje bla?enstvo i puninu ?ivota, nego naprotiv nudi ga i velikima i malima, i u?enima i neukima. Jednom rije?ju Bog poziva svakoga da se odazove na put svetosti kako bismo zemlju pretvorili u dom istinskog zajedni?tva u kojemu ima smisla ?ivjeti u me?usobnom po?tovanju i ljubavi. A to se doga?a samo onda kad smo na zemlji otvoreni Bo?jim darovima i istini ?ivota, nakon ?ega nas Bog nagra?uje i svojim bla?enstvom za svu vje?nost.
Isusove rije?i nas, doista, pozivaju na svetost svakodnevnoga ?ivota koja se ne mjeri akademskim stupnjem i titulom, nego spremno??u duha da se otvori kraljevstvu Bo?jemu. Ne mjeri se veseljem i u?icima ovoga ?ivota, nego sposobno??u da se nosimo sa ?alostima u ovoj dolini suza u kojoj nam je pro?ivjeti odre?eni broj godina i dana. Rije? je o svetosti koja se ne mjeri vrijednostima zemaljskih posjeda, nego krotko??u ?ivota kojom primamo Boga za svoju ba?tinu. ?tovi?e, svetost na koju nas poziva Bog ne mjeri se zasi?eno??u ukusne hrane i zadovoljstvom opojnih pi?a u kojima ljudi u?ivaju, nego gla?u i ?e?u za Bo?jim neprolaznim vrijednostima. Svetost na koju nas Isus poziva nije bezobzirnost koja nas gura da mislimo najprije i isklju?ivo na sebe, nego se o?ituje u dobroti kojom iskazujemo milosr?e svome bli?njemu. Jer svetost se ne sastoji u briljantnom razumu i te?nom govorni?tvu, nego prije svega u ?isto?i srca koje je pogledom duha kadro zaviriti u srce Bo?je. Svetost nije ni u tome da tra?imo za sebe prostor i vrijeme u kojem nas nitko ne ometa da se nesmetano bavimo svojim poslovima, nego u tome da izdvojimo vremena i ostavimo prostora za one kojima je potrebno donijeti mir u nemirnu du?u objavljuju?i im da su djeca Bo?ja. Svetost se ne poistovje?uje niti sa zemaljskim vrijednostima pravne dr?ave, nego se prepoznaje po borbi za obespravljene i zanemarene do mjere da se i sami izlo?imo progonu i prozivanju onih kojima nije stalo do istinske pravednosti u dru?tvu.
U tom smislu put svetosti koji nam nazna?i Isus, put je kojim su pro?la mnoga na?a bra?a i sestre, va?i prijatelji i suborci, te sada u?ivaju slavu nebesku, a mi im ovim zahvaljujemo i ?astimo ih. Oni su Bo?ju rije? primali i od nje ?ivjeli, spremni i na nerazumijevanje i progone od onih koji nisu htjeli da oni ?ovjeku i svijetu navijeste i dadnu Boga. Jer su ?ivjeli sa svom jednostavno??u u svojim obiteljima dr?e?i se ?vrsto evan?eoskog nauka, potvr?uju nam da svetost nije egzibicija niti zvanje za vjerske ?udake, nego stil ?ivota za sve ljude koji iskreno tra?e Boga i vje?no spasenje. O tome koliko ?emo se svi mi opredjeljivati za put svetosti, ovisi i budu?nost na?ega naroda. ?to nas bude vi?e spremnih prihvatiti Isusova mjerila svetosti, to ?e nam dru?tvo biti stabilnije i ?vr??e. Imat ?emo unutarnju snagu i vitalnost za ovaj ?ivot, kao i nagradu ?ivota vje?noga. Sveti koji su i?li ispred nas pokazali su nam da je jedini ispravni put biti svet sukladno Isusovu pozivu, pa se stoga ne izvla?imo ni mi od ove odgovornosti, nego idimo odva?no putem svetosti za dobrobit i spasenje svoje i svojih najbli?ih, kao ?to u?ini?e mnogi sveci koji nam danas svijetle svojim primjerom.
fra. Marin Matan?i?