">
Događanja tijekom Domovinskog rata

DatumDogaaj
14.05.1990.Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je u narednih desetak dana oduzeto naoruanje Teritorijalne obrane (TO) i smjeteno u skladita JNA
30.05.1990.Odrana je konstituirajua sjednica viestranakoga Sabora SRH (taj datum je zabiljeen kao datum obiljeavanja Dana dravnosti). Za predsjednika Predsjednitva SRH Sabor je izabrao dr. Franju Tumana. Srpska demokratska stranka (SDS) suspendirala je odnose s Hrvatskim saborom.
02.07.1990.Slovenska Skuptina usvojila je Deklaraciju o punoj suverenosti drave Republike Slovenije; Skuptina Kosova proglasila je Kosovo republikom (ravnopravnom i neovisnom jedinicom jugoslavenske federacije), na to je Srbija odgovorila vojno-policijskim terorom.
25.07.1990.Sabor SRH usvojio je amandmane (64. - 75.) na Ustav. Iz naziva drave uklonjen je pridjev "socijalistika", utvren je novi ("povijesni") grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi dravnih dunosti (predsjednik Predsjednitva postaje predsjednik, Izvrno vijee Sabora - Vlada RH, republiki sekretar - ministar). Na mitingu Srba u Srbu osnovano je tzv. Srpsko nacionalno vijee i donijeta Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj.
17.08.1990.Na dan "referenduma o srpskoj autonomiji", na podruju Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zaprijeeni prometni pravci (tzv. Balvan revolucija). JNA je sprijeila helikoptere hrvatske policije da dou do Knina. Sljedei dan Srbi su u Graacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i Donjem Lapcu napali policijske postaje. Ustavni sud RH proglasio je referendum Srba ilegalnim, protuustavnim i nevaeim. Naoruani srpski pobunjenici zaposjeli su prometnice na kninskom podruju, a balvanima i kamenjem zaprijeili glavne prometnice iz unutranjosti Hrvatske prema Dalmaciji. Pokuaj hrvatske policije da uspostavi red i osigura mir na tom podruju sprijeila je JNA.
20.08.1990.Srpski ekstremisti su u veernjim satima kod Civljana (izmeu Sinja i Knina) zapucali iz pjeakoga naoruanja na hrvatsku policiju, koja je dola ukloniti barikadu. Tzv. Balvan revolucija poetak je oruane pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti. Njezin krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Republike Hrvatske Republici Srbiji i stvaranje jedinstvene srpske drave, to se moglo postii jedino agresijom Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku.
25.08.1990.Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskoga sabora donijeta je Rezolucija o zatiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Republici Hrvatskoj.
27. i 28. 09.1990.Pojaana su teroristika djelovanja srpskih ekstremista u Hrvatskoj: diverzije, krae, zapravo preuzimanja oruja iz skladita JNA, oruani napadi na hrvatske policajce i civile (napade na policijske postaje na Banovini predvodili su lokalni ekstremisti te etnici i kriminalci pridoli iz Beograda; prolazak graana koji nisu bili srpske nacionalnosti kroz samoproglaenu "Krajinu" postao je rizian.
21.12.1990.Kninu je proglaena "Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina" (opine Obrovac, Benkovac, Graac, Korenica, Dvor na Uni, Glina, Vojni i Hrvatska Kostajnica). Ustavni sud RH ponitio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i nevaee.
22.12.1990.Sabor Republike Hrvatske proglasio je novi Ustav RH (Boini ustav); trodioba vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska) i polupredsjedniki sustav.
04.01.1991.Policijske postaje u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Graacu, Korenici, Donjem Lapcu, Dvoru na Uni, Vojniu, Glini i Hrvatskoj Kostajnici otkazale su poslunost Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) RH i ule u sastav tzv. krajinskog Sekretarijata za unutranje poslove (SUP).
09.01.1991.Predsjednitvo SFRJ naredilo je da se u roku od 10 dana moraju razoruati i raspustiti sve oruane formacije, koje nisu u okviru oruanih snaga SFRJ.
20.01.1991.Ministri obrane i unutarnjih poslova Republike Slovenije i Republike Hrvatske potpisali su dogovor o meusobnoj vojnoj suradnji.
02.02.1991. - 09.03.1991.Nova "serija" mitinga Srba po Hrvatskoj, na kojima se odbacuje Ustav RH te prijeti Hrvatima i hrvatskoj vlasti (Knin i Vukovar - 2.II., Beli Manastir - 6.II., Dalj - 24.II., Bobota, Mirkovci, Trpinja, Borovo Selo - 9.III.)
22.02.1991.Sabor Republike Hrvatske prihvatio je Rezoluciju o razdruivanju sa SFRJ i Rezoluciju o zatiti ustavnoga poretka RH te naglasio da u sluaju kolizije sa saveznim zakonima prednost imaju republiki (istu odluku znatno ranije donijela je Skuptina Slovenije).
26.02.1991.Proglaena je SAO Istona Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Ustavni sud RH ponitio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i nevaee.
28.02.1991."Srpsko nacionalno vijee SAO Krajine" usvojilo je Deklaraciju o razdruivanju od Hrvatske i ostanku u Jugoslaviji zajedno s ostalim narodima i republikama koje prihvaaju zajedniku dravu.
01.03.1991.Policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoruali sve policajce Hrvate.
02.03.1991.Specijalne jedinice MUP-a RH protjerale su srpske ekstremiste iz Pakraca; na pakrake trgove i ulice izala su oklopna vozila JNA, no hrvatska policija je zadrala nadzor nad gradom. To je bio prvi oruani sukob hrvatskih redarstvenih snaga sa srpskim ekstremistima.
05.03.1991.Pod pritiskom srpskih paravojnih postrojbi velik broj hrvatskih graana srpske nacionalnosti napustio je Baranju; namjera akcije bila je stvaranje dojma o ugroenosti Srba u Hrvatskoj.
13.03.1991.Predsjednik Republike Hrvatske F. Tuman razgovarao je u Zagrebu s delegacijom Srba iz SDS-a za Slavoniju i Baranju; razgovori su ponudili nadu da e Srbi iz Hrvatske prihvatiti RH kao svoju dravu. Jugoslavenski ministar obrane, general Veljko Kadijevi, potajice se u Moskvi susreo s generalom Jazovim radi kupnje sovjetskoga oruja i radi dobivanja podrke od SSSR-a za puistike planove JNA.
15.03.1991.Nakon velikih demonstracija u Beogradu (9.III.), u kojima je intervenirala i vojska, na sjednici Predsjednitva SFRJ vojni vrh zatraio je uvoenje izvanrednog stanja; dramatinim glasovanjem to su onemoguili predstavnici Hrvatske, Slovenije, Makedonije i BiH.
15.03.1991.Na 1. sjednici Meustranakog vijea RH donesen je zakljuak za osnivanje Narodne zatite - nenaoruane obrane graana Hrvatske.
20.03.1991.Europska zajednica zauzela je stajalite da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive.
22.03.1991.Na 2. sjednici Meustranakog vijea, 22. oujka 1991. godine uz zdunu podrku i pod predsjedanjem predsjednika Republike dr. Franje Tumana konstituirano je i Meustranako vijee Narodne zatite, s iskljuivom zadaom obrane i zatite hrvatskih graana od velikosrpske agresije.
28.03.1991.U Splitu je odran prvi susret estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
31.03.1991.Specijalne jedinice MUP-a RH vratile su NP Plitvice pod nadzor legalnih redarstvenih snaga RH; u sukobu s naoruanim srpskim teroristima, koji su prethodno zauzeli to podruje. Poginuo je Josip Jovi iz Arana kod Imotskog ("Krvavi Uskrs") - prvi hrvatski branitelj koji je poginuo u Domovinskom ratu radi ouvanja teritorijalne cjelovitosti i ustavno-pravnog poretka RH.
01.04.1991.Takozvano izvrno vijee "SAO Krajine" u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. prema odluci trebale su ui opine Knin, Benkovac, Obrovac, Graac, Donji Lapac, Korenica, Vojni, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac.
04.04.1991.U Beogradu je takoer odran sastanak estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
05.04.1991.Zapoelo je upisivanje u dragovoljake odrede Narodne zatite.
11.04.1991.U mjestu Brdo kod Kranja opet je odran sastanak estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
12.04.1991.Stvorena je operativna jezgra budue hrvatske vojske - Zbor narodne garde (ZNG); zapoele su pripreme za ustrojavanje etiriju brigada ZNG. Legendarne hrvatske gardijske brigade, uz specijalne postrojbe MUP-a i MORH-a, podnijele su glavni teret u obrani i oslobaanju Republike Hrvatske: Prva gardijska brigada - Tigrovi, Druga - Gromovi, Trea - Kune, etvrta - Pauci te kasnije ustrojene Peta - Sokolovi, Sedma - Pume, Osma (lako-jurina) - Orlovi, Deveta - Vukovi.
14.4.1991.Na mitinzima Srba u Hrvatskoj, Hrvatima su prijetili srbijanski politiari: etniki vojvoda Vojislav eelj u Borovu Selu.
18.04.1991.U Ohridu odran je sastanak estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
20.04.1991.Srbijanski poslanik Milan Paroki u baranjskom selu Jagodnjak je prijetio Hrvatima na mitingu Srba u Hrvatskoj.
29.04.1991.U mjestu Cetinje odran je sastanak estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
29.04.1991.Nakon to je MUP RH u selu Kijevo osnovao policijsku postaju, JNA i "milicija Krajine" blokirali su selo. Oklopna vozila JNA zaprijetila su i ostalim selima u kojima su otvorene ili su planirane policijske postaje (Kruevo, Polaa, Stankovci)
svibanj 1991.Dobro naoruani srpski ekstremisti napali su hrvatska sela Potkonje i Vrpolje kraj Knina, opkolili su i napali ibensko selo Bratikovce, Unita kraj Knina, Kruevo, a u Kninu su unitavali imovinu Hrvata; takoer, Srbi su preuzeli policijsku postaju u Plakom, pucali i palili u Glini, Petrinji, Pakracu, postavili barikade na Ivanjici nadomak Dubrovnika, a zabiljeena su i ubojstva, otmice i premlaivanja Hrvata na cestama kroz tzv. Krajinu te diverzije srpskih terorista na prometnicama i gospodarskim objektima u RH. Iz vojvoanskih sela, zbog prijetnji etnika, zapoelo je iseljavanje hrvatskih obitelji.
02.05.1991.Nakon to su prethodnog dana zarobili 2 hrvatska policajca, srpski teroristi su u Borovu Selu kod Vukovara ubili 12 i ranili dvadeset i jednog hrvatskog policajca; istodobno kod Polae pokraj Zadra srpski teroristi su iz zasjede ubili hrvatskog policajca Franka Lisicu.
06.05.1991.U Splitu su izbile velike demontracije zbog blokiranja sela u kojima je poginuo vojnik JNA (po nacionalnosti Makedonac).
08. - 09.05.1991.Dramatina sjednica Predsjednitva SFRJ na kojoj su nazoili i predsjednici svih republika SFRJ. Generali su zatraili odobrenje intervencije JNA koja otvoreno preuzima ulogu zatitnika i saveznika pobunjenih Srba u Hrvatskoj.
07. - 12.05.1991.Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA u mjestu Polog izmeu Mostara i Litice (iroki Brijeg), koja je navodno ila na planirane vojne vjebe, a zapravo prema Sinju.
15.05.1991.Srpsko-crnogorski blok odbio je potvrditi Stjepana Mesia za predsjednika (redovna procedura zamjene predsjednika Predsjednitva SFRJ), ime je blokiran rad Predsjednitva SFRJ.
19.05.1991.Na referendumu o buduem statusu RH izalo je 83,56 % graana; 93,24 % (2.845.521) graana koji su glasovali izjasnilo se za samostalnost i suverenost Hrvatske, a protiv ostanka u Jugoslaviji bilo je 92,18 % glasaa.
lipanj 1991.U selima istone Slavonije (Mirkovci, Markuica, Tenja, Bijelo Brdo, Borovo Selo, Bradin, Paetin, Trpinja, Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su teroristike baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.
06.06.1991.U Sarajevu je odran posljednji sastanak estorice predsjednika republika SFRJ o razrjeenju krize. Nije postignut sporazum i sprijeen rat.
14.06.1991.U Zagrebu su srpski teroristi i kriminalci (eljko Ranatovi - Arkan i drugi), osueni na 20 mjeseci zatvora zbog pripremanja i pomaganja oruane pobune protiv Republike Hrvatske; svi osueni puteni su iz pritvora do pravomonosti presude, ime su postali nedostupni hrvatskoj vlasti.
23.06.1991. Predstavnici dvanaest zemalja Europske Zajednice odluili su da nee priznati neovisnost Slovenije i Hrvatske, ako te republike jednostrano odlue napustiti Jugoslaviju.
25.06.1991.U skladu s voljom graana izraenom na referendumu, Sabor RH usvojio je Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Samostalnost i neovisnost proglasila je i Slovenija. Danas taj datum obiljeavamo kao Dan dravnosti.
25.06.1991.U Dalmaciji su pobunjeni Srbi ("Martieva milicija") okupirali sela Bratikovce, Plastovo, Dobrijevie i Gardijane, a na Banovini su, uz pomo JNA, blokirali Dvor na Uni.
26.06.1991.Pobunjeni Srbi su napali policijske postaje u Glini gdje su zarobili i muili hrvatske policajce.
29.06.1991.Pobunjeni Srbi su napali policijske postaje u Kozibrodu pokraj Dvora na Uni.
29.06.1991.Iz Tenje je estoko napadnuti Osijek.
03.07.1991.Tenkovi JNA uli su u Baranju i istonu Slavoniju; druga kolona od oko 380 vozila JNA rasporedila se oko ida, spremna za napad na Hrvatsku. Srpski teroristi zapoeli su razarati hrvatske gradove i sela (osobito vjerske i kulturne spomenike u njima); pojedinani incidenti i napadi prerasli su u otvoreni rat Srbije, Crne Gore, JNA i pobunjenih Srba iz Hrvatske (i BiH) protiv Republike Hrvatske.
04.07.1991.Topniko-pjeaki napad srpskih snaga iz Borova Sela i Srbije na Borovo Naselje; hrvatski branitelji protjerali su srpske teroriste i etnike iz Borova Naselja.
05.07.1991.Europska zajednica uvela je embargo na uvoz oruja u SFRJ.
05. - 06.07.1991.Nakon to su postrojbe MUP-a i ZNG-a potisnule etnike iz Stare Tenje, Jugoslavenska narodna armija se napadom na Osijek otvoreno ukljuila u borbe na strani srpskih terorista.
07.07.1991.Brijunskom deklaracijom predstavnici Ekonomske zajednice i predstavnici republika, Predsjednitva SFRJ, SIV-a i JNA prihvaen je mirovni plan Ekonomske zajednice za prestanak rata u Sloveniji; Slovenija i Hrvatska prihvatile su tromjeseni moratorij na aktivnosti vezane za uspostavu nezavisnosti.
07.07.1991.Paravojne srpske postrojbe protjerale su Hrvate iz istonoslavonskoga sela elije; selo je zatim opljakano i zapaljeno.
09.07.1991.U Hrvatsku su stigli prvi promatrai iz Europske zajednice.
16.07.1991.Srpske postrojbe napale su Jasenice.
17.07.1991.Srpske postrojbe napale su Liane kraj Benkovca.
17.07.1991.Nakon to su poetkom srpnja protjerale etnike sa samog ulaza u Vinkovce, hrvatske postrojbe munjevitom akcijom potisnule su srpske teroriste preko "branske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima.
23.07.1991.Srpske postrojbe napale su Drenik-Grad.
25.07.1991.Topnitvo JNA (srpsko) stacionirano u Vojvodini (Jugoslavija), nanijelo je teke gubitke pripadnicima ZNG-a RH, smjetenim u sreditu za obuku hrvatskih snaga u Erdutu.
27.07.1991.Srpske postrojbe su razorile i spalile sela na Banovini (Hrvatski unti, Strugu, Jukinac, Kuljane, Kozibrod i druga sela) te okupirale grad Glinu.
27.07.1991.Srpske postrojbe napale su Sunju.
30. - 31.07.1991.Na sjednici Vrhovnog dravnog vijea nije prihvaen prijedlog zapovjednika ZNG-a Martina pegelja o sveobuhvatnom napadu na vojarne JNA i preotimanju oruja; njegov plan ocijenjen je "nerealnim i opasnim".
1. - 3.08.1991.Srpske postrojbe okupirale su Dalj, Aljma i Erdut te potjerali Hrvate iz tih podruja. To su prvi od niza masovnih ubojstava civila i ratnih zloina koje su srpske postrojbe poinile u Hrvatskoj: u Kozibrodu, Zamlai, Strugi, Kuljanima i drugim selima na Banovini.
01.08.1991.Stravian masakr u Dalju.
03.08.1991.Srpske postrojbe okupirale su Gvozdansko i Divuu nedaleko od Dvora.
03.08.1991.Hrvatske postrojbe protjerale su srpske teroriste iz vukovarskoga naselja Luac.
10.08.1991.Od etnikoga metka na Banovini je poginuo snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedna od prvih rtava meu snimateljima i novinarima u Domovinskom ratu.
12.08.1991.Srpske postrojbe okupirale su Sarva.
12.08.1991.Proglaena je SAO Istona Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Ustavni sud RH ponitio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i nevaee.
14.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale Korlat kraj Benkovca, Pecku i Kraljevane, spalile i razruile sela.
16.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale Biskupiju kod Knina spalili i razruili selo.
17.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razruile Okuane.
19.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale Raji i sela naseljena srpskim stanovnitvom u okolici Daruvara.
19.08.1991.estok napad JNA i srpskih postrojba na Pakrac.
20.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale prijevoj Ljubovo te ga razruile i spalile.
21.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale Beli Manastir i gotovo cijelu Baranju. Mjesta uglavnom su razruena i spaljena, a prilikom okupacije srpske postrojbe protjerale su Hrvate i nesrpsko stanovnitvo te poinile brojne zloine.
22.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale Staru Gradiku te je razruile i spalile.
25. - 26.08.1991.estok napad JNA i srpskih postrojba na Vukovar i Borovo Naselje te Otoac i dolinu Gacke.
26.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razruile Kijevo.
28.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razruile Vrliku.
28. - 30.08.1991.U Slavonskom Brodu i Vinkovcima zaustavljeno je nekoliko vlakova s orujem i intendantskom opremom JNA iz Slovenije; oruje i oprema oduzeti su i podijeljeni slabo naoruanim hrvatskim postrojbama.
29.08.1991.Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razruile Skelu kod Gline.
30.08.1991.Srpski teroristi napali su policijsku stanicu na Plitvicama i protjerali hrvatske policajce.
01.09.1991.Topnitvom je napadnut Slavonski Brod.
02.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Berak, Boki, Orolik i Grabovo.
03.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Mikluevce, Tompojevce i akovce, Bilje kod Osijeka.
05.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Sotin kraj Vukovara, ire podruje Okuana.
07.09.1991.U Haagu je poela Mirovna konferencija o Jugoslaviji, istaknuta su naela nedopustivosti nasilne promjene granica i zatite prava svih naroda.
08.09.1991.Makedonija se na referendumu opredijelila za neovisnost.
11. - 12.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Kruevo i Jasenicu te Lovinac i Sveti Rok u Lici.
12.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Hrvatsku Kostajnicu i Dubicu na Banovini.
14.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Topusko.
14. - 15.09.1991.Osvajanjem vojarne u Ploama (akcija Zelena tabla - Male bare) zapoela je blokada i osvajanje vojarni, skladita oruja te razliitih vojnih objekata JNA u Hrvatskoj.
15.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Kosovac i Gornje Bogievce.
15.09.1991.Proglaena je prva zrana uzbuna u Zagrebu.
15.09.1991.Hrvatske postrojbe deblokirale su Vukovar pravcem Nutar - Marinci - Bogdanovci - Vukovar.
16.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su ovac, Greane i novi Varo na zapadnoslavonskom bojitu.
16.09. - 23.09.1991.Jugoslavenska ratna mornarica blokirala je sve hrvatske luke; blokade su ponovljene tijekom X. i XI. mjeseca.
16. - 23.09.1991.U estokim borbama za ibenik, hrvatski branitelji obranili su grad, koji je granatiran s mora, kopna i zraka (pri tome je gaana i probijena kupola katedrale Sv. Jakova). 21.09.1991. ibenska protuzrana obrana u jednom trenutku sruila je 2 neprijateljska zrakoplova.
17.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su HE Perua i Rovanjsku.
17.09.1991.Na sastanku u Igalu sklopljen je sporazum o prekidu vatre (Tuman, Miloevi, general Kadijevi, lord Carrington); ni taj, kao ni petnaestak sljedeih "primirja", nije bio ispotovan.
18.09.1991.Gojko uak je postao ministar obrane.
19.09.1991.Hrvatski branitelji osvojili su vojarne JNA u Gospiu i sprijeili pad grada u ruke pobunjenih Srba; uz pomo zrakoplovstva i topnitva JNA, Srbi su razorili velik dio Gospia.
20.09.1991.Zakon o obrani (NN 49/91): Oruane snage ine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske i Zbora narodne garde (l. 38).
20.09.1991.Hrvatski branitelji nanijeli su znatne gubitke jugovojsci kod Tovarnika, a zatim (21./22. - 23.IX.) kod Ilae.
20.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Slakovce na istonoslavonskom bojitu.
21.09.1991.Osnovan je Glavni stoer Hrvatske vojske.
21.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su sva sela u opini Petrinja (osim Moenice, Bresta, Male Gorice, Nebojana, Dumae i Farkaia) i grad Petrinju
21. - 23.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Tovarnik.
22.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Svinjarevce na istonoslavonskom bojitu.
23.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Veliki Miletinac kod Daruvara.
25.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Drni na dalmatinskom bojitu te Ilau istonoslavonskom bojitu.
25.09.1991.Vijee sigurnosti (VS) UN-a prihvatilo je Rezoluciju (713) o uvoenju potpunog embarga na isporuku oruja i vojne opreme na podruje Jugoslavije; time je srpskom agresoru omogueno lake osvajanje teritorija u Hrvatskoj, a kasnije i u BiH.
28.09.1991.Jedinice JNA napustile su otok Korulu.
28.09.1991.Hrvatski branitelji oslobodili su Vezmarovu kulu, vanu strateku toku za kontrolu istonoga dijela Daruvara i ireg predgraa, a zatim i selo Miljanovac.
29.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Koro i Antin.
30.09.1991.Srpske postrojbe (etnici i JNA) okupirale su Stare Jankovce te Viduevac.
30.09.1991.Albanci na Kosovu su referendumom odluili za suverenu i nezavisnu dravu Kosovo.
01.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su po trei put Gornje Bogievce kod Okuana, eletovce, Petrovce i Marince, strateki vane toke za obranu Vukovara.
02.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Ceri.
04.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Slano kod Dubrovnika, na Karlovac i okolicu (Turanj, Dugu Resu, Generalski Stol).
4.10.1991.estok napad JNA i srpskih postrojbi na Karlovac i okolicu (Turanj, Dugu Resu, Generalski Stol).
05.10.1991.Srpske postrojbe zaposjele su brdo Kri, Brievo i dio Bokanjca; zapoelo je strano razaranje Zadra, osobito njegova sredita, no hrvatski branitelji obranili su Zadar.
05.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Medar.
05.10.1991.Srpske postrojbe (JNA i etnici) krenule su u opi napad na svim hrvatskim bojitima, s ciljem da za 20 dana slome obranu Republike Hrvatske; NATO je procijenio da hrvatski branitelji nee uspjeti izdrati vie od dva tjedna.
06.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Dragali kod Nove Gradike.
06.10.1991.Alija Izetbegovi je u poruci graanima na RTV Sarajevo proglasio neutralnost BIH u ratu u kojem Srbija i JNA provode agresiju protiv Hrvatske i pozvao graane BIH da se ne odazivaju pozivima na sluenje vojnog roka u Jna ili na mobilizaciju.
07.10.1991.Zrakoplovi JNA raketirali su Banke dvore (predsjednike urede) u sreditu Zagreba.
08.10.1991.Proglaenje neovisnosti Republike Hrvatske.
08.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Jasenovac.
08. - 09.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Vaganac na Kordunu.
10.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su sela u okolici Iloka - Lovas.
10.10.1991.idovska zajednica u Hrvatskoj je izdala apel u kojem navodi da je Hrvatska napadnuta i razarana.
12.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su juni dio Lipika.
13.10.1991.Neuspjean proboj HV prema Vukovaru uz gubitke na ulasku u Marince.
14.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su arengrad, Mohovo, Opatovac i Bapska.
14.10.1991.Osloboena je Bujovica (zapadno-slavonsko ratite).
15.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Cavtat.
16.10.1991.Poginuo Blago Zadro, zapovjednik obrane Borovo Naselje i bojnik Alfred Hill, zapovjednik satnije Vojne policije 204. vukovarske brigade.
17.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Ilok.
18.10.1991.U Haagu je izloen plan Eurospke zajednice u kojem se predlae preustroj Jugoslavije u zajednicu suverenih drava, plan je odbila Srbija, a zatim Crna Gora.
19.10.1991.Eurospka zajednica je zatraila prekid akcije zbog slanja konvoja humanitarne organizacije Lijenici bez granica u Vukovar koji je tek u drugom pokuaju izvukao dio ranjenika iz vukovarske bolnice.
23.10.1991.Raketirana je i zapaljena bolnica u Vukovaru.
24.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Hrvatski Blagaj na Kordunu.
24.10.1991.Jugoslavenska vojska je izvrila podmorski desant u Kuparima, ime je obrana Dubrovnika dodatno ugroena.
25.10.1991.Srpske postrojbe okupirale su Tordinice u istonoj Slavoniji te podruje juno od rijeke Kupe do Turnja (predgrae Karlovca).
25. - 26.10.1991.Oslobodilaka akcija Orkan '91. u zapadnoj Slavoniji
31.10. - 04.11.1991.Vojna akcija Otkos 10 (Bilogora) hrvatske postrojbe su oslobodile prostor Bilogore oko 270 km2 i stvorile uvjete za napadna djelovanja u smjeru Papuka i Psunja.
31.10.1991.U Dubrovnik je uplovio humanitarni konvoj Libertas.
02.11.1991.Akcija hrvatskih postrojbi za oslobaanje sela Cesari i stvaranje uvjeta za deblodadu Vukovara nije uspjela.
04.11.1991.Hrvatski branitelji preuzeli su i evakuirali skladite oruja Jamadol u Karlovcu.
05.11.1991.Hrvatski branitelji su preuzelu veliko skladite oruja i streljiva u delnicama
09.11.1991.Pripadnici ZNG-a i policije su krenuli u oslobaenje jakog etnikog uporita Karadievo gdje su se povukle uz gubitke.
09. - 10.11.1991.Srbi iz BiH izjasnile su se na nelegalnom referendumu za ostanak u Jugoslaviji.
10.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale i razruile Bogdanovce.
12.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale i razorile Saborsko u Lici te vukovarsko naselje Luac.
14. - 16.11.1991.Hrvatska ratna mornarica je u Splitkom i Korulanskom kanalu porazila Jugoslavensku ratnu mornaricu i razbila podmorsku blokadu grada Splita.
15. - 16.11.1991. Srpske postrojbe su okupirale Lipovac, Pograe i Apevce.
16.11.1991. Srpske postrojbe su okupirale Slunj.
16. - 17.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale Donje Novo Selo i Nijemce.
18.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale okolicu Slunja, Vukovar, kabrnju, Zemunik Gornji.
18.11.1991.U Vukovaru je prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja, a Vukovar je postao simbol hrvatskog otpora srpskoj agresiji.
19.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale Nadin.
20.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale Divo i Ernestinovo.
20.11.1991.Hrvatske vlasti, pod optubom veleizdaje, samovoljnog naputanja bojita, nepodnoenja izvjea, pronevjere i drugog, zatvorile su i zlostavljale zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovia Jastreba, a zatim i zadnjeg zapovjednika obrane Vukovara Branka Borkovia; ipak oba zapovjednika osloboena su od svih optubi i vraeni su u sustav OSRH.
21.11.1991.Sruen je Masleniki most.
23.11.1991.Srpske postrojbe su okupirale Laslovo.
23.11.1991.U Genevi je potpisan sporazum o deblokadi vojarni JNA i povlaenju JNA iz Hrvatske.
24.11.1991.Srpsko-crnogorske postrojbe okupirale su dubrovako predgrae Mokoicu.
27.11.1991.VS UN-a donijelo je odluku (Rezolucija 721) o upuivanju mirovnih snaga (UNPROFOR) u Hrvatsku.
28.11.1991.Glavni trg u francuskom gradu Nici preimenovan je u Trg vukovarskih muenika.
02.12.1991.Ministarsko vijee EZ-a izjavilo je da Srbiju i Crnu Goru smatra odgovornima za rat u Hrvatskoj.
03. - 05.12.1991.Osloboen Komletinac.
03.12.1991.Oporbeni Liberalni savez Crne Gore na Cetinju je organizirao prosvjed; vie od 10.000 Crnogoraca izrazilo je aljenje zbog napada na Dubrovnik i zatrailo oprost.
04.12.1991.Sabor RH donio je Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj.
05.12.1991.Okupiran Antunovac.
06.12.1991.Osloboen Lipik.
06.12.1991.Dubrovnik je bio pod neprestanim napadima i granatiranjem premda je stara gradska jezgra zatiena poveljom UNESCO-a.
07.12.1991.Badinterova komisija donijela je zakljuak da SFRJ vie ne postoji.
10.12.1991.Okupiran anak.
11.12.1991.Ukrajina je priznala Hrvatsku.
14.12.1991.Latvija je priznala Hrvatsku.
16.12.1991.Okupiran Paulin Dvor.
16.12.1991. i 20.12.1991.HV je oslobodila snano pobunjeniko uporite Grahovljane nedaleko od Daruvara.
19.12.1991.lsland je bezuvjetno priznao Republiku Hrvatsku kao neovisnu dravu.
19.12.1991.Na okupiranom teritoriju pobunjeni Srbi su u Kninu proglasili "Republiku Srpsku Krajinu" i donijeli "Ustav RSK". Amandmanom I. na "Ustav RSK", proglaenim 26. veljae 1992. u Borovu Selu, odreeno je da "teritoriju RSK ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja, Zapadni Srem i Zapadna Slavonija". To je vrhunac protuustavnoga djelovanja Srba u Hrvatskoj, odnosno procesa izdvajanja dijela teritorija RH i proglaenja srpske paradrave na teritoriju Republike Hrvatske. S podruja koje su nadzirale srpske snage ubijeno je ili protjerano gotovo sve nesrpsko stanovnitvo, ak i Srbi koji nisu podrali velikosrpsku politiku, a hrvatska je kulturna i crkvena batina opljakana i razruena.
24.12.1991.Predsjednik RH Franjo Tuman donio je odluku o ustrojstvu domobranstva, "na teritorijalnom naelu".
26.12.1991.Osvojeno jako etniko uporite Buje, HV je potisnula srpske postrojbe prema Okuanima i oslobodila 2/3 okupiranog podruja zapadne Slavonije (uniteno je 21 neprijateljsko uporite i osloboeno 21 naseljeno mjesto). U bijegu pred HV, srpski teroristi su masakrirali vie od 50 civila u selima Voin i Hum, a 20 osoba je nestalo.
26.12.1991.Osloboeno selo ista Mala.
30.12.1991.HV je ovladala irincima, strateki vanim uporitem iz kojega su etnici topnitvom gaali Novu Gradiku.
31.12.1991.Estonija je priznala Hrvatsku.
1. - 3.1.1992.Srpske postrojbe okupirale su Novigrad, Pridragu, Paljuv i Podgradinu kod Zadra.
02.01.1992.Sarajevu je potpisan sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj (Vanceov plan) i dolasku snaga Organizacije ujedinjenih naroda (Sarajevski sporazum).
13.1.1992.Sveta Stolica (Vatikan) priznala je Republiku Hrvatsku.
14.1.1992.New York Times objavio je apel Za mir u Hrvatskoj, koji je potpisalo 104 dobitnika Nobelove nagrade.
15.1.1992.Republiku Hrvatsku (i Sloveniju), kao samostalnu i suverenu dravu, priznale su drave Europske Zajednice (EZ): Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal, panjolska i Velika Britanija.
31.1.1992.Budui da srpska strana nije potivala primirje, pripadnici Samostalne uskoke satnije HV-a krenuli su u smionu diverzantsku akciju na okupirani hrvatski teritorij, s namjerom ruenja Batinskoga mosta i presijecanja cestovne komunikacije izmeu Baranje i Vojvodine, kojom je srpskim postrojbama u okupiranoj Baranji stizala pomo iz Jugoslavije.
08.02.1992.Hrvatska zastava zavijorila je na sveanom otvaranju 16. zimskih olimpijskih igara u Albertvilleu (Francuska).
21.02.1992.Vijee sigurnosti OUN-a donijelo je Rezoluciju (743) o pokretanju mirovne operacije i slanju meunarodnih zatitnih snaga u Republiku Hrvatsku za razdoblje od 12 mjeseci (u sklopu tzv. Vanceovog plana za Hrvatsku); snage UNPROFOR-a trebale su preuzeti 3 zatiene zone (UNPA), odnosno 4 sektora u RH.
25.03.1992.zapoela je otvorena srpska agresija na BiH (napadnute su gotovo sve opine ili gradovi u BiH u kojima su ivjeli Hrvati i Muslimani). Na podruju pod srpskom vlau otvoreni su logori za nesrpsko stanovnitvo (Omarska i Keraterm kod Prijedora, Brko, Bijeljina i brojni drugi).
03.04.1992.Oslobodilaka akcija HV-a u Baranji nije uspjela; nakon poetnog uspjeha, hrvatski vojnici su, uz gubitke, vraeni na poetne poloaje.
07.04.1992.SAD je priznao Hrvatsku, Sloveniju i BiH; Hrvatska je priznala BiH.
24. - 28.4.1992.Jake srpske postrojbe napale su pravcem Neum, Metkovi i Ploe, s ciljem konanog zauzimanja doline Neretve i presijecanja hrvatskog teritorija (odvajanje i osvajanje junog dijela Hrvatske); nakon estokih borbi koje su trajale gotovo 3 dana i 3 noi, hrvatski branitelji izdrali su nemogue, slomili nadmonijeg neprijatelja i prepolovili njegovu snagu.
27.04.1992.Kina je priznala Hrvatsku i Sloveniju kao samostalne i suverene drave.
28.04.1992.Akcija HV-a za oslobaanje sela Podgradina u zadarskom zaleu nije uspjela.
06.05.1992.U Grazu su se sastali predstavnik hrvatske nacionalne zajednice M. Boban i predstavnik srpske dravne zajednice R. Karadi; raspravljalo se o razgranienju Hrvata i Srba u BiH, da bi prestali razlozi za oruane sukobe Hrvata i Srba na cijelom teritoriju BiH; no hrvatsko-srpski oruani sukob u BiH nastavio se.
17. - 23.05.1992.Akcijom Jaguar HV je oslobodila brdo Kri u zaleu Bibinja kod Zadra, s kojega su srpski teroristi ugroavali promet Jadranskom magistralom.
18.05. - 30.06.1992.Vojnom akcijom Spaljena zemlja HV je na Junom bojitu zapoeo operaciju deblokade Dubrovnika.
20.05.1992.Deblokiran je Peljeac.
20.05.1992.Osloboen je dio istone Hrvatske.
21.05.1992.Osloboena je okolica Dubrovnika: epikue.
22.05.1992.hrvatska je primljena u OUN, kao 178. lanica.
25.05.1992.Osloboeno je Slano.
26.05.1992.Osloboeno je cijelo dubrovako primorje - Mokoica, Brgat, Bosanka, Rijeka dubrovaka i upa dubrovaka.
30.05.1992.Osloboeno je selo Ravno.
do 30.05.1992.Jugoslavenska ratna mornarica napustila je posljednje okupirane hrvatske otoke Vis, Lastovo i Mljet.
03.06.1992.Radna skupina bosanskih humanitarnih organizacija predala je meunarodnim institucijama detaljan popis 94 logora u BiH, na teritoriju pod srpskom vlau, u kojima je bilo zatoeno 105.348 osoba nesrpskog podrijetla i 11 logora u Srbiji i Crnoj Gori s 22.710 zatvorenika.
06.06. - 08.06.1992.Vojnom akcijom agalj osloboen je zapadni dio Mostara i veliki dio Hercegovine. Hrvatske postrojbe (HV i HVO) protjerale su neprijatelja iz doline Neretve oko apljine i oslobodile visoravan Dubrave; zatim Stolac i okolna sela.
21.06.1992.Munjevitom akcijom Hrvatska vojska oslobodila je Miljevaki plato (7 sela, oko 150 km2) u opini Drni (akcija Miljevci).
01.07.1992.Srbi iz Gorskog kotara (sela Drenica, Gomirje, Jasenka, Moravice) potvrdili su lojalnost Hrvatskoj i obeali hrvatskoj policiji predati oruje, koje im je prije godinu dana podijelila JNA; na tom je podruju izbjegnut oruani sukob.
01. - 13.07.1992.HV je deblokirao Dubrovnik (akcija Tigar). HV je istjerao neprijatelja sa strateki iznimno znaajne Ivanjice i Uskoplja i ovladao kljunim dominantnim kotama iznad Dubrovnika (Osojnik, Golubov kamen, Debela glava) te potisnuo srpske postrojbe prema Trebinju; Dubrovnik je potpuno deblokiran sa zapadne strane (otvorena je komunikacija Ploe - Dubrovnik) i stvoreni su uvjeti za prikljuenje dalekovoda u Rijeci dubrovakoj u elektrosistem BiH, to je omoguilo rjeavanje akutne krize elektrine energije za Dalmaciju i njezine otoke.
21.07.1992.Predsjednici Tuman i Izetbegovi potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH.
23.07. - 13.08.1992.U vojnoj akciji Osloboena zemlja hrvatske postrojbe oslobodile su podruje od neprijatelja u zaleu Dubrovnika (od Zavale do Modroglavine) i uspostavile nove obrambene poloaje na planinskom vijencu iznad junog ruba Popova polja.
02.08.1992.Odrani su drugi viestranaki izbori za Sabor i predsjednika Republike Hrvatske.
07.08.1992.VS UN-a osnailo je mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj (Rezolucija 769); mirovne snage uz nadziranje UNPA preuzele su i nadzor meunarodnih granica RH.
26. - 27.08.1992.Na Londonskoj konferenciji zakljueno je da sve bive jugoslavenske republike moraju priznati BiH, da se granice ne mogu mijenjati silom, da se manjinama moraju jamiti prava te da svi prognanici imaju pravo na povratak.
19. - 20.10.1992.Okupatorska vojska Jugoslavije napustila je Cavtat i Konavle.
20.10. - 21.10.1992.Hrvatska vojska izvrila je desant na Cavtat i sprijeila da srpske postrojbe iz Hercegovine preuzmu okolne dominantne poloaje, koje je napustila vojska Jugoslavije.
22. - 26.10.1992.Hrvatska vojska izbila je na granicu Hrvatske prema Crnoj Gori i Hercegovini, ime je najjuniji dio Hrvatske osloboen (akcija Oslobaanje Konavala).
22. - 27.10.1992.Uspjeno izvedenom vojnom akcijom Vlatica hrvatske postrojbe uspostavile su nove obrambene crte u zaleu Dubrovnika.
01.11.1992.U Zagrebu je odran sastanak Tuman - Izetbegovi o provedbi Sporazuma o suradnji i prijateljstvu RH i BiH te o prekidu sukoba izmeu HVO-a i Armije BiH.
02.11.1922.Hrvatska je darovala Tuzli i njezinim braniteljima veliku ratnu bolnicu (tada najveu u BiH).
07.12.1992.Postrojbe HVO-a i Armije BiH nanijele su teke gubitke srpskim postrojbama kod Teslia.
29.12.1992.Sabor je izglasao Zakon o podrujima upanija, gradova i opina; Hrvatska je podijeljena na 20 upanija i Grad Zagreb, koji ima status upanije te 69 gradova, 418 opina i 2 kotara.
22.01.1993.Zapoela je napadajna operacija HV-a Gusar (Maslenica). Cilj HV-a bio je odbaciti neprijatelja od ceste Karlobag - Maslenica - Zadar i osigurati Masleniko drilo radi gradnje mosta te odbaciti neprijatelja od Zadra, osloboditi zadarsko zalee i Zrakoplovnu bazu Zemunik; hrvatske postrojbe su za 72 sata oslobodile, a zatim u tekim viemjesenim borbama i zadrale Masleniko drilo i zalee Zadra te vanu strateku toku na Velebitu (Tulove grede). VS UN-a (Rezolucija 802) zatrailo je povlaenje HV-a na poloaje od prije poetka akcije.
27. - 28.01.1993.Hrvatska vojska oslobodila je neka sela u okolici Sinja (Satri i Potravlje) te HE Perua (akcija Perua).
22.03.1993.VS UN-a usvojilo je Rezoluciju (808) o osnivanju Meunarodnog suda za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji.
06.04.1993.Hrvatske vlasti i srpski pobunjenici potpisali su u Genevi sporazum o provoenju Rezolucije 802 VS UN-a, prema kojem se HV mora povui na poloaje prije operacije Maslenica, a srpske postrojbe ne smiju ui u taj prostor, nad kojim e kontrolu preuzeti snage UN-a.
04.05.1993.Granatirani su Zadar, Biograd i ibenik; hrvatska delegacija u Genevi prekinula je razgovore s posrednicima EZ-a i UN-a o provoenju Rezolucije 802.
25.05.1993.Rezolucijom (827) VS UN-a osnovan je Meunarodni sud za ratne zloine na podruju bive SFRJ, sa sjeditem u Haagu.
07.09.1993.Sabor RH izglasao je amandman u kojem se naglaava da se interesi Hrvata u BiH ne ostvaruju iskljuivo u "HR Herceg Bosni", nego i u ostalim dijelovima BiH; prema popisu iz 1991. od ukupnoga broja Hrvata u BiH (755.895), vie od 2/3 ivjelo je izvan zapadne Hercegovine.
09.09.1993.Vojnom akcijom HV je oslobodio tzv. Medaki dep, jugoistono od Gospia (sela Divoselo, itluk, Poitelj). Srpske snage su raketirale Karlovac, Luko (predgrae Zagreba), Samobor, Jastrebarsko, Ivani Grad, Kutinu, Popovau, Gospi i druge hrvatske gradove, u kojima su stradale brojne civilne rtve i poinjena velika materijalna teta. Dio meunarodne javnosti i politiara optuio je HV za provoenje taktike "spaljena zemlja" i civilne rtve u akciji Medaki dep.
12. - 14.09.1993.HV je oslobodio dio teritorija kod Petrinje.
05.10.1993. VS UN-a (Rezolucija 871) izriito je potvrdilo da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske.
10. - 22.12.1993.Humanitarnim konvojem Bijeli put za improviziranu bolnicu u Novoj Bili, Hrvatska je dostavila pomo Hrvatima iz Lavanske doline, koji su bili u okruenju Armije BiH.
19.01.1994.Delegacije Republike Hrvatske i SRJ potpisale su u Genevi Deklaraciju o normalizaciji odnosa; predvieno je otvaranje ureda u Beogradu i Zagrebu.
06.02.1994.U Sarajevu je odran "Sabor Hrvata BiH". Nazono je bilo vie od 400 osoba; u donesenoj Deklaraciji naglaeno je da je BiH domovina Hrvata, koji ele sudjelovati u organima vlasti i decentralizaciji drave.
18.03.1994.U Washingtonu, u nazonosti amerikog predsjednika Billa Clintona, predstavnici hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, Kreimir Zubak i Haris Silajdi, potpisali su sporazum o uspostavi hrvatsko-bonjake federacije (Federacija BiH), a predsjednici Tuman i Izetbegovi o uspostavi konfederacije izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske, ime su stvoreni uvjeti za prekid traginog sukoba izmeu HVO-a i Armije BiH.
29.03.1994.Predstavnici hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba potpisali su u ruskoj ambasadi u Zagrebu sporazum o trajnom primirju (prekid bojnih djelovanja i razdvajanje izmeu HV-a i naoruanih pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj), uspostavi gospodarskih odnosa i politikom rjeenju (Zagrebaki sporazum).
14.05.1994.Potpisan je Beki sporazum.
30.05.1994.U opticaj je putena nova hrvatska valuta - kuna (lipa, kao stoti dio kune).
17.09.1994.Glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali u izvjeu Vijeu sigurnosti potvrdio je da ostvarenje Vanceova plana i svih rezolucija (osim odluke o prekidu oruanih sukoba) nije provedeno zbog otpora pobunjenih Srba u UNPA podrujima.
23.09.1994.Sabor RH zauzeo je odluno stajalite da e otkazati mandat Mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj, ako one ne omogue povratak okupiranih hrvatskih podruja.
21.10.1994.etvrti specijalni politiki odbor Ope skuptine UN-a u New Yorku prihvatio je (111 glasova za, 20 uzdranih) Rezoluciju o stanju na okupiranim podrujima Hrvatske. Spomenuta Rezolucija, potvrdila je teritorijalnu cjelovitost i suverenost Republike Hrvatske. I ostale rezolucije UN-a potvruju da su podruja pod srpskom kontrolom u Hrvatskoj, koja se u dokumentima UN-a uglavnom nazivaju "UNPA", okupirana, a integralni su dio Republike Hrvatske.
31.10. - 03.11.1994.Hrvatske postrojbe oslobodile su Kupres (akcija Cincar); akcija je bila koordinirana s vojnim djelovanjem Armije BiH.
29.11.1994.Ministri obrane Hrvatske (G. uak) i SAD (William Perry) potpisali su u Pentagonu Memorandum o obrambenoj i vojnoj suradnji.
29.11. - 24.12.1994.Hrvatske postrojbe (HV i HVO) ovladale su veim dijelom Livanjskoga polja (napadajna akcija Zima '94.). Cilj akcije bio je oslabiti srpsku ofenzivu na Biha i osigurati povoljan strateki prostor za oslobaanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH; osloboeno je podruje irine 10 km, a dubine 20 km - ukupno 200 km2. Meutim, neprijatelj je s istaknutih uzvienja na planinama Dinari i Staretini i dalje paljbom mogao nadzirati aktivnosti u Livanjskom polju i bonim udarima ugroziti osloboeno.
17.12.1994.Pobunjeni Srbi iz Hrvatske i pristae F. Abdia potisnuli su 5. korpus Armije BiH i uli u Veliku Kladuu.
19.12.1994.Sporazumom o normalizaciji ekonomskih odnosa, izmeu pobunjenih Srba i hrvatskih vlasti, otvorena je za promet autocesta Zagreb - Lipovac, preko okupiranih Okuana (UNPA sektor Zapad).
14.02.1995.Snage bihakog HVO-a oslobodile su hrvatska sela Vujak, Zavalje, Mali i Veliki Skoaj, Meudraje i Dobranicu.
14. - 18.03.1995.Hrvatska vojska je na planinama Dinari i Staretini napravila manje taktike pomake.
01.04.1995.Odlukom VS UN-a (Rezolucija 981) UNPROFOR u Hrvatskoj postao je UNCRO i preuzeo obvezu nadzora meunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.
07.04.1995.Na planini Dinari iznad Knina hrvatske postrojbe oslobodile su podruje irine 15, a dubine 5 km (napadajni boj Skok 1).
01. - 04.05.1995.Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak osloboena je zapadna Slavonija i Posavina - UN sektor Zapad (oko 600 km2). U Akciji je osloboeno oko 600 km2 preostaloga okupiranog teritorija zapadne Slavonije. U samo 2 dana - 1. i 2. svibnja - slomljen je otpor srpskih postrojbi i osloboeni su Okuani, Jasenovac i Stara Gradika. Ostaci poraenoga 18. korpusa "Srpske vojske Krajine" predali su se u popodnevnim satima 4. svibnja iznad Pakraca, a organizirani otpor specijalnih snaga pobunjenih Srba prestao je sljedeega jutra u podruju Omanovca. U operaciji su poginula 42 pripadnika hrvatskih oruanih snaga, a 162 su ranjena.
04. - 11.06.1995.Hrvatske postrojbe (HV i HVO) potisnule su neprijatelja prema Bosanskom Grahovu i Glamou (napadajni boj Skok 2). Hrvatska vojska ovladala je jakim srpskim uporitem Crni Lug i okolnim selima te Velikim i Malim atorom; osloboeno je podruje irine 30 km, a dubine 14 km - oko 420 km2.
22.07.1995.U Splitu su predsjednik RH (Franjo Tuman) i predsjednik Predsjednitva BiH (Alija Izetbegovi) te predsjednik Federacije BiH (Kreimir Zubak) i predsjednik Vlade BiH (Haris Silajdi) potpisali Deklaraciju o oivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednikoj obrani od srpske agresije i postizanju politikog rjeenja sukladno naporima meunarodne zajednice (Splitska deklaracija); osobit znaaj imao je sporazum o vojnoj suradnji.
25. - 30.07.1995.Hrvatske postrojbe oslobodile su oko 1600 km2 teritorija BiH (operacija Ljeto '95.). Cilj hrvatskih postrojbi bio je poveati sigurnost Livna i Kupresa, zaustaviti srpsku ofenzivu na Biha i stvoriti preduvjete za oslobaanje Knina i ostalih okupiranih dijelova Hrvatske.
03.08.1995.Pregovori izmeu hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba u Genthodu kod Geneve nisu donijeli nikakav pomak; Srbi su odbili prijedlog "mirne reintegracije".
04. - 07.08.1995.Vojno-redarstvenom operacijom Oluja '95. hrvatske postrojbe oslobodile su okupirani teritorij Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu (7940 km2) te omoguile Armiji BiH da razbije srpsku opsadu Bihaa. Cilj hrvatskih postrojbi: oslobaanje okupiranoga hrvatskog teritorija, povratak prognanika, pomo Armiji Bosne i Hercegovine da deblokira opkoljeni Biha i sprijei humanitarnu katastrofu, izlazak na meunarodno priznate granice RH
04.08.1995.Osloboeni su Sveti Rok, ista Mala, ista Velika, Unita, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibi, Gora, Stranik, Graberje, Vinjica, Predore, Utica, Tanac, te prijevoj Mali Alan i podruje Dulibe - Tulove grede na Velebitu.
04.08.1995.Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospi, Otoac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nutar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.
05.08.1995.Osloboeni su: hrvatski kraljevski grad Knin s okolicom, Ljubovo, itni, Lovinac, Graac, Novi Liki Osik, Ostrovica, Primilje, Plaki, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drni s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, kabrnja, Nadin, Smili, Karin, Saborsko, Lika Jesenica, Vaganac, Liko Petrovo Selo, Rakovica, Drenik Grad, eljava, Medak, Petrini Polje, Trnavec, Liki Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, upi i upi brdo, anja, Vilusi, Pecki, Luani, Kri, Cepeli, Strmen i druga naselja.
06.08.1995.Osloboeni su: Petrinja, Kistanje, Mukovac, Katel egarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Buni, Slunj, Broanac, Plitvice, Glina, Otri, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Strabenica, Blinja, Umeti, Slabinje, aire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bauga, Jabukovac, Banski Grabovac, a, Veliki unjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogori, Ploa i druga naselja. Istoga dana kod Trakih Ratela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Marekovi) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudakovi).
07.08.1995.Osloboeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Borievac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojni, Gornje Mekuje, Kamensko, Tuilovi, Turanj, anac, Jelai i druga naselja.
08.08.1995.Predaja pukovnika edomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "SVK", u Topuskom oko 14 sati, znaila je kraj operativnoga dijela operacije "Oluja", ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ule su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivi neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na meunarodno priznatu granicu izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
12.11.1995.Republika Hrvatska je s pobunjenim Srbima iz Baranje, istone Slavonije i zapadnog Srijema (UN sektor Istok, oko 4,6 % od ukupnog teritorija Hrvatske) potpisala sporazum o mirnoj reintegraciji tih krajeva u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske (Erdutski sporazum).
21.11.1995.U Daytonu (Ohio, SAD), nakon dugih i tekih pregovora (1. - 21.XI.) delegacije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, predvoene predsjednicima F. Tumanom, A. Izetbegoviem i S. Miloeviem, prisiljene su na sporazum o miru u BiH (Daytonski sporazum).
23.11.1995.VS UN-a (Rezolucija 1023) potvrdilo je temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sastav Republike Hrvatske; ukinute su sankcije protiv SRJ.
15.01.1996. - 15.01.1998.Razdoblje tzv. Mirne reintegracije, za ije je provoenje VS UN-a ustanovilo UNTAES (Rezolucija 1037, od 15.I. 1996.), zavrilo je 15. sijenja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istona Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) vraeno u sastav RH.

Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata je je Centar znanja za društveni razvoj u podru�ju unapre�enja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom


SUSRETI DJECE HRVATSKIH BRANITELJA 2012.
Sveta Nedelja 19.6., Donji Miholjac 21.6., Kri?evci 23.6., Ka?tela 25.6., 19.06.2012

Kratki opis:
Susreti djece hrvatskih branitelja provode se ve? jedanaestu godinu kao niz radionica i igraonica za djecu branitelja osnovno?kolskog uzrasta sa svrhom upoznavanja djece i stvaranja trajnih kontakata me?u djecom kojoj je zajedni?ka stvarnost da su njihove majke i o?evi branili i stvorili njihovu domovinu, domovinu u kojoj ?ive. Na susretima ?e upoznati kako tu domovinu voljeti i graditi te cijeniti ono ?to su njihovi roditelji stvorili ali i nau?iti cijeniti i po?tivati jedni druge kroz upoznavanje i dru?enje. Ovi susreti odr?avaju se tradicionalno, a ?elja nam je da se ova tradicija nastavi jer kod djece bude osje?aj za stvaranje i za pozitivne ciljeve u ?ivotu te im poma?u iza?i na ispravan put, suprotan od puta prema drogi i alkoholu svjesni ?injenice da ti poroci vrebaju na njih na svakom koraku.






Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata
Slavenskog 9
10110 Zagreb
tel: 01/6195 303
fax: 01/6195 302
OIB: 31232012833
žiro račun: IBAN HR0723600001101351339

Sva prava pridržana © UHDDR 1993-2020.